Informatika a.d. je u razvoju informacionog sistema za JKP "Pogrebne usluge", u skladu sa savremenim tokovima u oblasti softverskog inženjeringa, koristila tzv. agilne metode razvoja. Osnov flozofije agilnosti čine:
Specifičnost i složenost procesa rada JKP "Pogrebne usluge" kao i česte promene specifikacije u toku samog razvoja informacionog sistema, predstavljali su izazov, a agilne metode su se nametnule kao logičan odgovor.
Upravljanje projektom zasnivalo se na principima tzv. SCRUM metodologije.

Uspostavljena je kultura upravljanja projektom koja podrazumeva izmenjene uloge i nov način upravljanja kojim se neke odgovornosti prenose sa menedžera na projektni tim. Time je ostvarena veća motivisanost dizajnera, oslobođena je njihova kreativnost i time poboljšana komunikacija između klijenta i projekta.
Tim dizajnera koji je bio zadužen za rešavanje i dizajniranje problema bio je sastavljen od 6 ljudi čije iskustvo i rad je pokazalo da su najbolji za ovakav način rada. Njihova znanja su bila komplementarna. Svako je bio upoznat sa funkcionisanjem celog sistema.
Sistem analitičar u početnoj fazi projekta bio je zadužen za snimanje procesa, uobličavanje želja klijenta u korisničke zahteve i rangiranje prioriteta. Kasnije su ti poslovi preneti direktno na dizajnere čime je povećana interaktivnost klijenta sa projektom i omogućeno brže reagovanje na promene.
Vođa projekta brinuo se da snabde tim svim neophodnim sredstvima za rad, prati dinamiku projekta, otklanja zastoje, sinhronizuje i motiviše tim.
Na dnevnim sastancima vođa projekta je obaveštavan o toku projekta. Konkretno, šta je urađeno, šta se radi i šta je u planu da se uradi do sledećeg sastanka. U tu svrhu korišćene su evidencije zahteva i zastoja. Lista zahteva i zastoja vođena je pomoću alata Excel i dnevno je ažurirana od strane klijenta sa jedne i članova tima sa druge stane. Uvidom u te evidencije vođa projekta imao je potpunu kontrolu nad projektom i mogućnost da pravovremeno reaguje.
Unapređenja i nove funkcionalnosti proizvoda izdavani su sukcesivno, pri čemu je primenjen inkrementalno-iterativni pristup. Tako se postepeno, uz stalna poboljšanja i revidiranja gotovih modula i kreiranje novih, došlo do proizvoda koji je zadovoljio sve zahteve klijenta.